Djelatnost kluba

Fotoklub Zagreb je nestranačka i nevladina strukovna udruga tehničke kulture sa ciljem slobodnog udruživanja fizičkih i pravnih osoba grada Zagreba radi ostvarivanja svojih osobnih i zajedničkih interesa, kao i javnih potreba u kulturi, posebice fotografskoj kulturi, te poticanju i promicanju fotografskog stvaralaštva i fotografskog amaterizma.

Fotoklub Zagreb je član Zagrebačkog fotokino saveza i Hrvatskog foto saveza.

Djelovanje Fotokluba Zagreb je određeno Statutom, a razrađeno godišnjim programima i planovima rada. Program i plan Kluba donosi Skupština na svom redovitom zasijedanju, a za njihovo provođenje brine se Upravni odbor preko svojih radnih tijela, komisija, savjeta i pojedinaca. Djelovanje Kluba se ostvaruje putem slijedećih programa

Likovni program:

• Izložbe fotografija u Galeriji Fotokluba Zagreb

• Izložbe fotografija u okviru programa Fotoklub Zagreb u gostima

• Međunarodni likovni program

• Zagreb Salon - međunarodna izložba fotografija

• Sudjelovanje na natječajnim izložbama u Hrvatskoj i inozemstvu

Edukativni program

• Tečajevi fotografije (raznih tematika i razina)

•Fotoradionice (u Klubu i na terenu)

•Foto izleti i putovanja

•Fotogled (stručna predavanja, prezentacije autorskih kolekcija, diskusije)

Izdavačka djelatnost

• Tiskanje kataloga za izložbe

• Tiskanje prigodnih publikacija

• Tiskanje stručnih knjiga autora članova Kluba

Stručna i istraživačka djelatnost

Zbirka hrvatske fotografije (prikupljanje, obrada, zaštita i čuvanje fotografija hrvatskih fotografa)

• Zbirka kataloga fotografskih izložbi na prostorima bivše države (prikupljanje, obrada, zaštita i čuvanje)

Nagrada Tošo Dabac

Nagrada ”Tošo Dabac” ima dugu tradiciju koju je Klub ustanovio davne 1975. godine kao trajan spomen na Tošu Dabca, doajena hrvatske fotografije, koji je svoju umjetničku fotografsku karijeru izgradio kao član i dugogodišnji predsjednik Fotokluba Zagreb.

Od tada se nagrada kontinuirano dodjeljuje svake godine fotografskim stvarateljima u znak priznanja za postignuća u fotografskoj umjetnosti i stvaralaštvu, a žiriranjem se nastoji poticati i promicati razvoj fotografije u klubu, u Hrvatskoj i u svijetu.

Sukladno Pravilniku, nagrada se dodjeljuje jednom godišnje za ostvarena iznimna postignuća u fotografskoj umjetnosti i stvaralaštvu u dužem vremenskom razdoblju, u načelu dvojici autora, fotografa – jednom članu Fotokluba Zagreb i jednom autoru, fotografu iz Hrvatske ( do 1990. Godine i u zemljama bivše zajedničke države, temeljem odluke Skupštine Foto saveza Jugoslavije). Nagrada se sastoji od brončane plakete, rad akademskog kipara Vojina Bakića i diplome na kojoj su sadržani podaci o nagradi, ime i prezime dobitnika, te godina dodjele.

Uz plaketu i diplomu nagrade ”Tošo Dabac”, Fotoklub Zagreb već tradicionalno priređuje samostalne izložbe fotografija dobitnicima nagrade, odnosno pomože im u pripremi i postavu izložbi fotografija.

Dobitnici nagrade Tošo Dabac po godinama

 

Oskar Snur - Tunolovac

Ernest Singer - Refleks

Drago Paušić - Djeca (1930.)

Ivo Piškulić - Maglovito jutro ( 1939.)

Milan Pavić - Tin Ujević ( 1953.)

Povijest kluba

Fotoklub Zagreb utemeljen je 1892. godine u vrijeme kada je Hrvatska bila u sastavu velikog državnog sustava Austro-Ugarske Monarhije s kojom je bila politički i kulturno najuže povezana. U to vrijeme hrvatska je fotografija bila pod snažnim utjecajem austrijske fotografije. Beč je zapravo vodio i davao poticaje čitavom europskom fotoamaterskom pokretu.

August Frajtić - Night (1930.)

U svom dugom povijesnom trajanju, Fotoklub Zagreb imao je sjajnih razdoblja i razdoblja u kojima je stagnirao. Svakako da su za povijest umjetničke fotografije u Hrvatskoj, pa i u svijetu, najvažnija upravo ta zlatna razdoblja u kojima je klub dosizao svoje vrhunce. Vođeni kriterijima kritičke prosudbe može se ustvrditi da je Klub u svom životu imao tri vrlo važna, zlatna razdoblja.

Marijan Szabo - Stara primorka ( 1930.)

Prvo zlatno razdoblje obuhvaća tridesete godine XX. stoljeća u kojem kulminira razvoj fotografije u Klubu i tadašnjoj državi. Klub postaje poznat i izvan granica domovine po iznimnoj međunarodnoj aktivnosti i stvaranju zajedničkoga stila, u svijetu poznatom kao Zagrebačka škola fotografije. To su godine u kojima je Klub prvi puta dosegnuo sam vrh svjetske fotografije.Vrijeme je to kada će svoje velike uspjehe bilježiti Žorž Skrygin i Marijan Szabo, Tošo Dabac, Albert Starzyk, Ivan Medar, Oskar Šnut, Ignjat Habermuller, Mladen Grčević, August Frajtić, Milan Fizi i drugi....

Drugo zlatno razdoblje bilježimo između 1960. i 1980. kad zagrebački fotografski umjetnici, članovi kluba, postižu brojne uspjehe u zemlji i na međunarodnoj fotografskoj sceni. Klub ponovno doživljava najveću nacionalnu i međunarodnu afirmaciju. Nastaju novi smjerovi kao foto-grafika; afirmira se tzv. life fotografija i nadrealistički motivi, istražuju se ekspresivne mogućnosti tehnoloških postupaka fotografije u boji...Afirmiraju se veliki fotografi - Slavka Pavić, Ivica Hečimović, Marija Braut, Erika Šmider, Vladko Lozić, Ivo Pedišić, Snježana Požar, Nino Vranić, Mladen Juričić, Krešimir Tadić, Zlata Laura Mizner, Stojan Dimitrijević, Zvonimir Dumančić, Zvonko Jovanović, Mitja Koman, Đuro Slako, Vladimir Solariček, Dinko Vranković, Ivica Magyar, Ivan Oršić, Josip Vranić, Vladimir Jakolić, Stanko Vrtovec...

Treće zlatno razdoblje Klub bilježi nakon Domovinskoga rata, dakle krajem devedesetih godina prošloga stoljeća, sada u samostalnoj državi. Obnavljaju se stari i uvode novi sadržaji u djelatnost Kluba. Tako se do danas formira nova skupina uspješnih izlagača: Vladimir Vučinović-Čarli, Stanko Abadžić, Danijela Lušin, Vinko Šebrek, Srećko Jelinčić, Ante Jaša, Krešimir Mehičić, Božidar Grigić, Čedomil Gros, Irena Matošević, Vesna Pleše, , Maja Dolenc, Senka Jurković-Gros, Nenad Padovan, Boris Hnatjuk, Anita Dragčević, Damir Tijlak, Eugenija Špralja, Stjepan Špičko, Tihomir Marelja, Tomislav Hajek, Sandra Turić, Ivona Denk, Maja Pasarić, Ines Brnčić, Miron Resli, Renato Pejković, Linda Gros, Đurđica Kocijančić, Miljenko Marotti i mnogi drugi. Velik broj članova dobiva međunarodna umjetnička zvanja - AFIAP-a.

Ignjat Habermueller -Odmor (1930.)

Posebnu svjetsku afirmaciju doživljava Zagreb salon - međunarodna izložba fotografija.

Klupska i nacionalna izložba Zagreb i Zagrepčani, koja doživljava i svoju međunarodnu reprizu na izložbama pobratimljenih gradova Grada Zagreba u svijetu, diplomatsko - konzularnim predstavništvima i prijateljskim klubovima također doživljava punu afirmaciju.

Izložba žena, članica Kluba, naziva - Žene snimaju proširuje svoj značaj, pa se tako posljednjih godina fotografije s tih izložbi s klupskih proširuju na brojne izložbe u Hrvatskoj i Europi.

Izložbi u vlastitoj galeriji iz godinu u godinu je sve više, a međunarodna suradnja se širi. Klub je uspostavio mnoge kontakte s klubovima u Europi, posebno u susjednim zemljama, razmjenjujući autorske izložbe i klupske kolekcije na temelju reciprociteta. Povećana je i edukativna djelatnost kroz različite oblike i sadržaje - od predavanja, stručnih razgovora o fotografiji, do tečajeva, foto radionica i škola. Takva djelatnost Kluba pobudila je zanimanje mladih za fotografiju, što se posebno očituje u brojnosti članstva a time i sadržajnih obogaćivanja rada Kluba.

Početkom novog milenija nastupilo je i novo razdoblje za Fotoklub Zagreb. Klub ima suverenost u svom djelovanju i stvaralaštvu, te se stvorila nova generacija mladih i perspektivnih fotografa. Osim toga, zadnjih godina jača međunarodna kulturna suradnja, te je klub prepoznat i u svijetu.

Oto Hohnjec - Između svjetla i sjene (1950.)